Upute autorima

 Prilikom dostave rukopisa autor treba navesti koju kategoriju priloga predviđa za svoj rukopis.

Recenzentski postupak 

  1. Izvorni znanstveni članci, kratka znanstvena priopćenja i pregledni radovi prolaze postupak barem dvije nezavisne recenzije od strane domaćih i/ili međunarodnih recenzenata. Urednički odbor procjenjuje hoće li dostavljeni rukopis biti 1/ prihvaćen, 2/ prihvaćen s manjim preinakama, 3/ prihvaćen s većim preinakama ili 4/ neće biti prihvaćen za objavljivanje. Uredništvo zadržava pravo da rukopisu nakon recenzije promjeni kategoriju u kojoj je izvorno prijavljen.
  2. Kratka stručna priopćenja i stručna priopćenja prolaze primarno postupak recenzije unutar uredništva časopisa, a samo prema potrebi su podvrgnuta 1 - 2 neovisnim vanjskim recenzijama.

Priprema rukopisa:

Izvorni znanstveni članak treba sadržavati sljedeća poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na) i prezime(na) autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresu ustanove ili institucije autora, (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) sažetak, (6) ključne riječi (najviše pet, poredanih abecednim redom), (7) uvod, (8) materijali i metode, (9) rezultati, (10) rasprava, (11) zahvala (prema potrebi, pojedinci, ustanove, sponzori, projekti i sl.), (12) literatura, (13) prilozi (prema potrebi).

Kratko znanstveno priopćenje treba sadržavati sljedeća poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na) i prezime(na) autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresa ustanove ili institucije autora, (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) sažetak, (6) ključne riječi (najviše pet, poredanih abecednim redom), (7) uvod, (8) materijali i metode, (9) rezultati i rasprava, (10) zahvala (prema potrebi), (11) literatura, (12) prilozi (prema potrebi).

Stručno priopćenje treba sadržavati sljedeća poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na) i prezime(na) autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresa ustanove ili institucije autora, (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) osnovni tekst (ovisno o tipu priopćenja prihvatljiva je podjela na prikladna potpoglavlja), (6) literatura.

Kratko stručno priopćenje treba sadržavati sljedeća poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na) i prezime(na) autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresa ustanove ili institucije autora, (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) osnovni tekst, (6) literatura.

Pregledni rad treba sadržavati sljedeća poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na) i prezime(na) autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresa ustanove ili institucije autora, (4) e-mail adrese autora, (5) osnovni tekst (ovisno o tipu preglednog rada prihvatljiva je podjela na prikladna potpoglavlja), (6) literatura.

Opće upute:

  1.     rukopisi mogu biti napisani na hrvatskom ili engleskom jeziku;

2.     rukopisi napisani na hrvatskom jeziku, moraju imati i naslov, sažetak i ključne riječi na engleskom jeziku;

3.     rukopisi napisani na engleskom jeziku, moraju imati i naslov, sažetak i ključne riječi na hrvatskom jeziku;

4.     rukopisi, bez obzira na izvorni jezik, trebaju biti napisani gramatički i stilski ispravno. Uredništvo zadržava pravo da rukopis vrati i prije formalne recenzije ukoliko ovaj kriterij nije zadovoljen;

5.     tipičan izvorni znanstveni članak će imati 5000 - 10 000 riječi (uključujući sve priloge). U opravdanim slučajevima mogu biti prihvaćeni i članci većeg obima;

6.     tipično kratko znanstveno priopćenje će imati 500 - 3000 riječi (uključujući sve priloge). U opravdanim slučajevima mogu biti prihvaćeni i članci većeg obima;

7.     tipično kratko stručno priopćenje će imati 500 - 3000 riječi (uključujući sve priloge);

8.     tipično stručno priopćenje će imati 5000 - 10 000 riječi. U opravdanim slučajevima mogu biti prihvaćeni i članci većeg obima;

9.     tipični pregledni rad će imati 5000 - 10 000 riječi (uključujući sve priloge). U opravdanim slučajevima mogu biti prihvaćeni i članci većeg obima;

10.  svi prilozi se dostavljaju neovisno od rukopisa, a u samom tekstu se označava njihov željeni položaj s jedinstvenom oznakom (numeracija) (grafički i drugi prilozi ne umeću se u sami tekst);

11.  opis priloga umeće se na kraj rukopisa;

12.  upotreba slika, crteža ili drugih grafičkih priloga nije dozvoljena bez navođenja autora, odnosno izvornika ili uz kršenje autorskih prava;

13.  autor(i) dostavljaju tekst i numerirane priloge (tablice, slike i druge priloge) u elektroničkom obliku na e-mail adresu urednika: sbogdanovic@agr.hr

 Stilske upute: 

 Citiranje literature:

 Literaturu unutar teksta treba citirati kao npr. (Horvat 1957). Veći broj referenci treba složiti kronološkim redom, npr. (Lovašen-Eberhardt 1988, Liber i sur. 2000, Franjić i Škvorc 2010) za radove na hrvatskom jeziku odnosno (Lovašen-Eberhardt 1988, Liber et al. 2000, Franjić & Škvorc 2010) za radove na engleskom jeziku.

 Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni i u popisu literature. Literaturu „u tisku“ treba navesti samo onda kada je prihvaćena za objavu. U popisu literature, publikacije treba navoditi abecednim redom imena autora, te po godini objave publikacije. Više od jednog rada tijekom iste godine od istog autora označavaju se s a, b, c... nakon navoda godine objave.

 Imena časopisa, serija, izdavača, skupova i dr. trebaju biti napisani na izvornom jeziku u potpunom obliku, ne skraćenicama.

 

Primjeri citiranja u popisu literature:

Za članak u časopisu:

 Mereďa, P., Hodálová, I., Kučera, J., Zozomová-Lihová, J., Letz, D. R., Slovák, M. (2011): Genetic and morphological variation in Viola suavis s.l. (Violaceae) in the western Balkan Peninsula: two endemic subspecies revealed. Systematics and Biodiversity 9(3): 211-231. 

Za knjigu:

 Franjić, J., Škvorc, Ž. (2010): Šumsko drveće i grmlje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. 

Za internet izvore:

Nikolić, T. (ur.) (2005-nadalje): Flora Croatica Database. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Botanički zavod s botaničkim vrtom, Zagreb. http://hirc.botanic.hr/fcd (pristupljeno 23. siječnja 2013.).

Nikolić, T. (ed.) (2005-onwards): Flora Croatica Database. University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Botany and Botanical Garden, Zagreb. http://hirc.botanic.hr/fcd (accessed September 10, 2015).

DAISIE European Invasive Alien Species Gateway (2008): Oxyura jamaicensis. http://www.europe-aliens.org/ (pristupljeno rujan 2015.).

DAISIE European Invasive Alien Species Gateway (2008): Oxyura jamaicensis. http://www.europe-aliens.org/ (accessed September 2015). 

Za poglavlje u časopisu:

Lovašen-Eberhardt, Ž. (2000): Campanula L. U: Nikolić, T. (ur.): Flora Croatica. Index florae Croaticae, Pars 3, Natura Croatica 9, Suppl. 1: 64-67.

Lovašen-Eberhardt, Ž. (2000): Campanula L. In: Nikolić, T. (ed.): Flora Croatica. Index florae Croaticae, Pars 3, Natura Croatica 9, Suppl. 1: 64-67. 

Za poglavlje u knjizi:

Heywood, V. H. (1968): Fumana (Dunal) Spach. U: Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A. (ur.): Flora Europaea 2. Cambridge University Press, Cambridge, 291-292.

Heywood, V. H. (1968): Fumana (Dunal) Spach. In: Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A. (eds.): Flora Europaea 2. Cambridge University Press, Cambridge, 291-292. 

Za sažetak u Zborniku kongresa/simpozija:

Brana, S., Rešetnik, I. (2005): Ophioglossum vulgatum L. (Ophioglossaceae) in Istria (Croatia). U: Martinčič, A., Wraber, T., Zupančič, M. (ur.): Symposium Flora and Vegetation of Slovenia and neighbouring countries. Botanično društvo Slovenije, Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 32-33.

Brana, S., Rešetnik, I. (2005): Ophioglossum vulgatum L. (Ophioglossaceae) in Istria (Croatia). In: Martinčič, A., Wraber, T., Zupančič, M. (eds.): Symposium Flora and Vegetation of Slovenia and neighbouring countries. Botanično društvo Slovenije, Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 32-33. 

Za kvalifikacijski rad:

Štefoković, V. (2004): Vegetacijska sukcesija na Đurđevačkim pijescima. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Štefoković, V. (2004): Vegetacijska sukcesija na Đurđevačkim pijescima. Graduate thesis. Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.