Zajednički informacijski prostor kontinentalne  Slovenije i Hrvatske za aeropalinološka istraživanja

Znanstvena suradnja između Republike Slovenije i Republike Hrvatske

Skupni informacijski prostor kontinentalnega področja Slovenije in Hrvaške za aeropalinološke raziskave

Znanstveno sodelovanje med Republiko Slovenijo in Republiko Hrvaško

Alergijski rinitis je jedna od najčešćih alergijskih bolesti, a često se javlja s alergijskim konjuktivitisom i astmom. Obično predstavlja početni stadij puno kompleksnijih bolesti dišnog i imunološkog sustava, koje ugrožavaju  15% do 25% populacije našeg  stanovnišva.

Jedan od najsnažnijih alergogena današnjice svakako je pelud. Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetaciji alergogene biljke su karakteristične za pojedina područja. Koncentracija pak peludi takvih vrsta, ovisi o fenofazama pojedine vrste i ponajviše o meteorološkim prilikama određenog područja.

Moderan način života i migracija stanovništva omogućavaju i raznim alergenima intenzivno širenje, što predstavlja makroregionalne probleme. Kako bi se poboljšala kvaliteta življenja alergičara ključno je njihovo preventivno obavještavanje o pojavljanju peludnih alergena na području gdje žive i rade, jer je najbolja preventiva oboljelih alergičara - izbjegavanje dodira s alergenima.

Zbog praćenja pojavljivanja pojedinih peludnih alergena (aeroalergena) mnoge europske zemlje počele su provoditi tzv. "polen monitoring". Metodologija sabiranja uzoraka je moderna i komparabilna, a temelji se na uzimanju uzoraka standardiziranim volumetrijskim uzorkivačima Hirstovog tipa i analize peludnih uzoraka standardiziranim, lako ponovljivim, metodama. 1986. godine osnovana je u Beču podatkovna baza Europaean Aeroallergen Network (EAN), u kojoj se sabiru podaci o koncentraciji peludi iz tzv. "monitoring jedinica", raspoređenih po skoro svim zemljama Europe. Odavde se podaci o pojavljivanju, vrstama i koncentraciji peludi u zraku, tjedno šalju u nacionalne centre, koji podatke proslijeđuju u europski koordinacijski centar.

Posljednjih godina općenito su povećane potrebe za informiranje javnosti  o aerobiološkim kretanjima geografski sličnih cjelina (bez obzira na državne granice), kako bi se mogli izvesti bolji zaključci o pojavljivanju, koncentraciji i prevenciji aeroalergena.. Stoga su u već u tijeku aeroplinološki projekti u koje su uključene zemlje Mediterana i Podunavske zemlje.

U Sloveniji unazad nekoliko godina (od 1995.) djeluje izvrsno organizirana mreža peludnih postaja, s državnim centrom u Ljubljani, a od početka 2002. godine moderna aerobiološka istraživanja proširuju se i na područje Hrvatske, tako da su za sada u hrvatsku aerobiološku mrežu uključene četiri kontinentalne postaje: Samobor, Zagreb, Ivanić-Grad i Osijek. Udruživanjem mreža "peludnog monitoringa" na međudržavnom nivou planiramo objediniti istraživanja i podatke za klimatski i fitogeografski srodna područja u jedan jedinstveni informacijski prostor. Za sada je to kontinentalni pojas, južno od Alpa u području Slovenije, preko subpanonskog područja u Sloveniji i Hrvatskoj do panonskog prostora u Hrvatskoj. Posebna će se pažnja obratiti na pojavljivanje peludi neofita ambrozije, budući je upravo na spomenutom prostoru  zamijećeno sve veće širenje ove vrlo invazivne alergogene biljke, prenešene u Europu iz Amerike, početkom 19. stoljeća.

Podaci dobiveni komplementarnim aerobiološkim istraživanjima u kontinentalnom području Slovenije i Hrvatske omogućit će još bolje i pravovremeno obavještavanje znanstvenika, zdrastvenih djelatnika, alergičara i opće javnosti o pojavljivanju i koncentraciji alergenog peluda.

Alergijski rinitis je ena najpogostejših kroničnih bolezni, ki se pogosto pojavlja sočasno z alergijskim konjunktivitisom in astmo. Skupaj z astmo sodi v enotno alergijsko bolezen dihal in je del »alergijskega pohoda« - naravnega poteka alergijske bolezni. Zajame 15% do 25% populacije.

 Pomemben vir sezonsko se pojavljajočih inhalacijskih alergenov je pelod. Njegov vrstni sestav je odvisen od geografsko-klimatskih razmer in vegetacije; obremenjenost zraka v določenem časovnem obdobju leta pa od fenološke faze cvetočih rastlin, velikosti vira in meteoroloških krmilnih parametrov.

Velika mobilnost ljudi, dnevne migracije in množični turizem imajo za posledico, da bolniki pridejo v stik z različnimi alergeni katerih pojavljanje je odvisno od makro in mikroregionalnih razlik na področju gibanja. Za izboljšanje kvalitete življenja alergikov in njihovo preventivno obnašanje je ključnega pomena informacija o pojavljanju alergenov v okolju in na področju njihovega gibanja in bivanja; najboljša preventiva pred zbolevanjem za alergijo je  izogibanje alergenom.

V Sloveniji ter na Hrvaškem kot tudi v večini ostalih držav Evrope delujejo mreže pelodnih postaj, ki so organizirane na državnih nivojih. Izvajajo monitoring peloda in spor gliv v zraku za alergološke potrebe: za obveščanje zdravnikov in zainteresirane javnosti, izdelavo kratkoročnih in dolgoročnih napovedi pojavljanja peloda ter za izdelavo pelodnih kart in koledarjev. Združevanje posameznih delov teh mrež že poteka na medržavnem nivoju z namenom združiti klimatsko in fitogeografsko sorodna področja v enoten in zaključen informacijski prostor kot je na primer Mediteran, Obdonavske države.

Namen skupnih aeropalinoloških raziskav je združiti mrežo palinoloških postaj obeh držav v skupen informacijski prostor, ki bo povezal predalpsko in subpanonsko fitogeografsko področje v Sloveniji s področjem na Hrvaškem in zagotoviti kompatibilnost sistema z evropsko mrežo. Omogočiti hiter in strokovno podprt pretok informacij na tem področju in zagotoviti izmenjavo izkušenj strokovnjakov s področja aeropalinologije.