Kako koristiti

• Upute za upotrebu web sučelja baze podataka Flora Croatica Ver. 2.0, siječanj 2007.
  Preuzmi pdf datoteku 6,9 Mb

Korisnici FCD-a

Pristup bazi omogućen je za 4 skupine-razine korisnika:

1. "Public" korisnici imaju pristup javnom dijelu podataka, to svi oni koji koriste sadržaje na osnovnoj strani FCD-a bez autorizacije pristupa
2. "Internal" korisnici imaju pristup cjelovitom sadržaju baze podataka (uz rijetke izuzetke, npr. florne liste tekućih znanstvenih istraživanja koje nisu javne sve do objavljivanja rezultata), bez mogućnosti izmjene istih. Naime, "internal" korisnici neće niti vidjeti izbornike za rad s opažanjima na terenu ili herbarskim zbirkama. U pogledu izrada karata rasprostranjenosti, "internal" korisnici imaju mogućnost izrade karte rasprostranjenosti pojedine svojte, kao opciju uz punu dokumentaciju svojti, pristupom FCD MapServeru.
   Korisnici ove skupine moraju instalirati Java scriptu za postupak logiranja (upute na početnoj strani), te od administratora baze dobiti odgovarajuće ovlasti (korisničko ime i lozinku). "Iternal" korisnik se postaje uglavnom prethodnim ugovaranjem dviju matičnih institucija ili s pojedincem:
    
   • "Internal" korisnik može biti fizička osoba. Ostvarivanja prava regulira se Sporazumom između fizičke osobe i PMF-a. Fizičke osobe pristupaju FCD-u bez naknade, no obvezuju se doprinijeti razvoju FCD-a originalnim podacima, uglavnom terenskim opažanjima.
   • "Internal" korisnik može biti pravna osoba (tvrtka, državna ustanova, NVO, ...). Ostvarivanja prava regulira se Ugovorom između pravne osobe i PMF-a. Pravne osobe plaćaju ugovorenu naknadu za upotrebu FCD-a.
   • "Internal" korisnik može dobiti i "Editor "ovlasti (vidi dalje) ovisno o dogovoru s Urednikom FCD-a
   • Fizičke i pravne osobe zainteresirane za povlašeni pristup podacima FCD-a trebaju se javiti radi sklapanja prikladnog Sporazuma, tj. Ugovora uredniku FCD-a T. Nikoliću.
      
3. "Editor" korisnici  imaju pristup cjelovitom sadržaju baze podataka (uz rijetke izuzetke, npr. florne liste tekućih znastvenih istraživanja sve do objavljivanja rezultata), s mogućnošću izmjene istih (opažanja, herbarske zbirke). U pogledu izrada karata rasprostranjenosti, "internal" korisnici imaju mogućnost izrade karte rasprostranjenosti različitih odabira skupina svojti pristupom FCD MapServeru, te kao dodatnu opciju alat analize flornih listi (životnih oblika, ekoliških idneksa premna odabiru i dr.). 
   Korisnici ove skupine moraju instalirati Java scriptu za postupak logiranja (upute na početnoj strani), te od administratora baze dobiti odgovarajuće ovlasti (korisničko ime i lozinku). "Editor" korisnik se postaje uglavnom prethodnim ugovaranjem dviju matičnih institucija ili s pojedincem. 
4. "Administrator" korisnici održavaju sustav i otvaraju nove korisničke račune. Ovi korisnici imenovani su od strane matične ustanove. 
   Ukoliko korisnik ima ovlasti "Editor" + "Administrator" omogućena mu je opcija preuzimanja gotovih shp datoteka bilo kojeg kartografskog rezultata pretrage za daljnju analizu u nekom GIS programu (npr. ArcView, ArcMap ili sl.)

Opće napomene o pretraživanju

• Pretraživati se može putem svakog polja na obrascu unosom riječi ili njezina dijela
• Pretraživati se može odabirom već ponuđenih opcija/podataka u okviru otvarajućih ili već otvorenih menija (npr. "Staništa", te u pojedinim slučajevima označavanjem "kućica" (npr. "Endemična", "Dvojbena" i sl.)
• Polje obrasca "Rod" omogućuje pretraživanje samo putem generičkog imena.
• Polje obrasca "Vrsta" omogućuje pretraživanje samo putem specifičnog epiteta. Stoga je za nalaženje određene vrste potrebno postaviti uvijete traženja i u polju "Rod". U protivnom, na upit npr. "officinalis" rezultat će biti popis svih svojti, ali iz različitih rodova, koje imaju takav specifični epitet.
• Pretraživati se može istovremeno upitima na različita polja u okviru i različitih mapa
• Rezultati pretraživanja uporabom više polja obrasca istovremeno biti će provedene uporabom logičkog "i" (tj. AND"). Drugim riječima, biti će nađen samo rezultat koji odgovara svim unesenim kriterijima.
• Niti jedno polje nije osjetljivo na velika i mala slova (tj. not case sensitive).
• VAŽNO: pretraživanje koristi nadomjestak bilo kojeg djela podataka upotrebom znaka "*". Npr. ukoliko se pretražuje bibliografija autora Horvata I., upit Horvat* dati će kao rezultat sve radove gdje je Horvat I. prvi autor. Slično pretraživanje, ali kao *Horvat* dati će kao rezultat sve radove gdje se Horvat I. pojavljuje bez obzira na redoslijed autora. Izuzetak je pretraživanje nalazišta:
   
• VAŽNO kod pretraživanja nalazišta:.
  
  Npr.:
  Upit na Nalazište = Medvednica
  Rezultat = sva nalazišta u kojima se u bilo kojem dijelu opisa nalazi zasebna riječ "Medvednica"
  (obratite pozornost - ne koristi se znak  * ispred i iza da bi se dobio ovakav rezultat)
  
  Npr.:
  Upit na Nalazište = Medved*
  Rezultat = sva nalazišta u kojima postoji zasebna riječ u bilo kojem dijelu opisa, a koja započinje slovima "Medved"
  
  Npr.:
  Upit na Nalazište = Medved* Zagre*
  Rezultat = sva nalazišta u kojima postoje zasebne riječi u bilo kojem dijelu opisa, a koja započinje slovima "Medved" i "Zagre"
  
  Npr.:
  Upit na Nalazište = Medved* Hunjk* NOT Risnja*
  Rezultat = sva nalazišta u kojima postoje zasebne riječi u bilo kojem dijelu opisa, a koja započinje slovima "Medved" i "Zagre", ali ne sadrže riječ koja započinje sa "Risnja"

Posebne napomene:

• U mapi Nalazište/Stanište (Internal korisnici) nalazi se i mogućnost odabira stvaranja "Popis flore" i "Prodromus". Na isti upit u nalazištu, u slučaju odabira "Popis flore" nastati će kao rezultat tzv. Check lista, tj. popis svih svojti koje se pojavljuju na traženom geografskom toponimu (svaka se svojta dakle navodi samo jednom, iako je možda zabilježena više puta). U slučaju odabira "Prodromus" nastati će kao rezultat popis svih svojti, ali uza svaku svojtu i popis svih nalazišta (iz literature, herbara i zbirki).
• Pretraživanjem se nemože pronaći ono što nije unešeno!. Dakle, frustracija "Zašto ne dobijam ništa za Varaždin, kad znam da tamo raste svašta?" ili "Kako to da sitnolisna lipa raste na tako malo lokaliteta kada znam da je ima posvuda". Odgovor je zato što nije unešeno. Unos traje stalno, no daleko je od gotovosti. Omogućavanje unosa opažanja i herbara putem interneta jedan je od načina popune nedostajućih  podataka. 

Rad s opažanjima

Što je to opažanje? 

Opažanje je popis flore za točno određeni lokalitet (tj. točku u prostoru) s pratećim podacima. Uobičajeno, florna lista nije  objavljena u tiskanom obliku i predstavlja prilog poznavanju rasprostranjenosti flore. Najčešće se radi o novijim podacima, te stoga osobito vrijednim. Međutim, opažanje može biti i radna lista namjenjena daljnjoj analizi, izradi karata, pripremi rada ili sl., no ostaje trajno pohranjena u FCD-u.

KORAK 1

Kako pronaći sasvim određeno opažanje ili više njih?

Odabirom opažanja na osnovnoj strani FCD-a, otvara se stranica za rad s opažanjima. 

Odabirom opcije Prikaži/sakrij parametre pretrage u gornjem desnom dijelu ekrana (vidi sliku), otvara se ili zatvara obrazac koji omogućuje nalaženje određenog terenskog opažanje, prema različitim kriterijima ili njihovom kombinacijom. Pretraživanje se pokreće odabirom opcije Postavi kriterij pretrage (vidi sliku). Opažanje je moguće pronaći ispunjavanjem rubrika:

1. Id opažanja: = jedinstveni broj za svako terensko opažanje koje generira samo računalo kada se isto po prvi puta unese. Ukoliko korisnik zna Id pažanja koje želi koristiti, može mu ovim jedinstvenim brojem pristupiti direktno.

Primjer: Id Opažanja=643 rezultira jednim, određenim, opažanjem (br. 643) čiji se opis pojavljuje u donjem dijelu ekrana

2. Autor: = autor koji je opažanje na terenu obavio, te izradio flornu listu. Napomena: dio opažanja rad je većeg broja suradnika na terenu te su uvedeni kao Autor=Više autora, a njihov popis se nalazi u Opisu terena.

Primjer: Autor =*Bogdanović*, rezultirati će listom većeg broja opažanja ovog autora

3. Opis terena: = opći podaci o terenskom izlasku koji sadrže raznolike informacije o lokalitetu, koordinatama, osobama, pohrani sabranog materijala, drugim prilikama i td. u opisnom obliku.  Svakako se preporuča upotreba znaka * prije i poslije unesene riječi, kako bi bila pronađena sva opažanja koja ovu riječ sadrže na bilo kojem mjestu u opisu opažanja. U nekim slučajevima autori opažanja daju malen broj podataka u opisu opažanja, što je neprikladno s obzirom da ih je potom teže pronaći po ovom kriteriju.

Primjer: Opis terena = *silba* rezultira listom opažanja koja u opisu sadrže ime ovog otoka

4. Zabilježeno: = datum opažanja. S obzirom da je preciznost i način unosa datuma opažanja raznolika (npr. 1998, svibanj 1998, maj 1998, 15.05.1998., 15. V 1998. i sl.) preporuča se pretraživanje samo putem godine i uz uporabu znaka * prije i poslije

Primjer: Zabilježeno = *1998* rezultira listom opažanja obavljenih 1998. godine.

5. Id staništa: = jedinstveni kod staništa prema nacionalnoj klasifikaciji staništa na kojemu je opažanje obavljeno. S obzirom da korisnik netreba znati kodove svih staništa, ponuđena je opcija Odaberi  (vidi sliku). Odabirom opcije Odaberi, u posebnom se prozoru otvara klasifikacijski sustav staništa, s otvarajućim podklasifikacijama. Korisnik odabire željno stanište označavanjem željnog staništa bilo koje razine (sva niža su uključena u pretragu), te odabirom Prenesi stanište u donjem dijelu ekrana isunjava rubriku Id staništa (vidi sliku). Važna napomena: ovaj podatak je nov u uporabi te vrlo mali broj opažanja ima ovu informaciju pridodanu flornoj listi. Stoga će vjerojatni rezultat pretraživanja po ovom kriteriju biti, za sada, 0.

6. Javnost: = označava da li je opažanje u kategoriji javnog podatka ili ne. Opcije u otvarajućem izorniku, su dakle Da/Ne. Pretraživanje po kriteriju "Ne" za sva opažanja omogućeno je samo administratoru baze za potrebe održavanje sustava. Ostali korisnici dobti će kao rezultat samo svoja opažanja koja nisu za javnu uporabu.

Posebna napomena:

Traženje određenog opažanja moguće je istovremenim ispunjavanjem više rubrika, npr. Autor=____ + Zabilježeno=____  ili sl. Biti će izlistana sva opažanja koja udovoljavaju svim (logička operacija "i") postavljenim kriterijima pretrage.

KORAK 2

Što kada sam pronašao/pronašla opažanje?

Svaki rezultat pretrage sadrži popis opažanja (ukoliko takvih na zadani upit ima) u tabličnom obliku (vidi sliku), a tablica ima slijedeće stupce: 

• Id, Autor(i), 

• Opis terena, 

• Zabilježeno, 

• Id staništa, 

• Javno, te 

• Promijeni i 

• Obriši.  

Sadržaj tablice omogućuje korisniku da pogleda detaljnije o kakvim se opažanjima radi, tko ih je i kada proveo, kakav je opis terena i dr. Ukoliko je zainteresiran da pogleda flornu listu koja je na istome izrađena treba kliknuti na jedinstveni broj opažanja u prvom stupcu označenom s "Id".  Samo i jedino ukoliko je korisnik istovremeno i autor opažanja može odabirom "Promijeni" u predzadnjem stupcu pristupiti izumjenama opisa terena, staništa i sl. ukoliko nije zadovoljan sa svojim prvotnim upisom, ili nastavlja s radom na nedovršenom unosu. Ukoliko je korisnik istovremeno i autor opažanja može odabirom "Obriši" trajno ukloniti svoje opažanje iz baze podataka (Oprez: obriši trajno uklanja ne samo opis terena i pripadne podatke već i cijelu vezanu flornu listu).

Ukoliko je zainteresiran da pogleda flornu listu koja je na terenu izrađena, korinsnik treba kliknuti na jedinstveni broj opažanja u prvom stupcu označenom s "Id". Otvara se obrazac za rad ili pregled odabranog teresnog opažanja (vidi sliku) koji u gornjem dijelu sadrži već spominjane opće podatke o opažanju (Id, Zabilježeno, Opis terena, Id staništa i sl). 

U donjem dijelu ekrana nalazi se tablični prikaz popisa svojti koje je autor(i) zabilježio sa slijedećim stupcima:

• Id svojte = jedinstveni broj svake svojte. Dodjeluje ga računalo, trajno je i korisnik na njega ne može utjecati.

• Ime svojte = znanstveno ime svojte s autorizacijom 

• Nalazišta = opis nalazišta koje sadrži naziv nalazišta/lokaliteta i druge prikladne podatke

• Stanište = Id staništa na kojem je svojta zabilježena

• Oznaka koord. = jedinstvena oznaka koordinate (npr. MTB, UTM, naziv nasljenog mjesta ili određene točke u prostoru)

• X = x koordinata nalazišta/lokaliteta u Gaus Krueger koordinatom sustavu (metri udaljenosti od 0-tog meridijana)

• Y = y koordinata nalazišta/lokaliteta u Gaus Krueger koordinatom sustavu (metri udaljenosti od 0-te paralele)

• Prec. = preciznost koordinate nalazišta/lokaliteta (kreće se u rasponu od 0-12, za tumačenje vidi dalje)

• Promijeni = mogućnost primjene zapisa vezanog uz određenu svojtu odabranog opažanja

• Obriši = mogućnost uklanjanja, tj. brisanja određene svojte iz popisa odabranog opažanje

Obratite pažnju da je naziv svakoga stupca aktivna poveznica - odabirom jedne od njih sadržaj tablice se sortira (npr. klikom na naziv stupca Ime svojte  tablica će se preurediti prema abecednom slijedu latinskim imena svojti, i sl.). 

Popis svojti koji se prikazuje na jednom ekranu, praktičnosti radi, je ograničen na 30. Ukoliko je broj svojti veći, što je najčešće, prelazak na slijedeću stranu i novih 30 svojti omogućen je odabirom broja strane (1 2 3 ... ) u gonjem lijevom i donjem lijevom dijelu tablice.

KORAK 3

Kako da unesem novo terensko opažanje?

Odabirom opažanja na osnovnoj strani FCD-a, otvara se stranica za rad s opažanjima. U desnom dijelu ekrana ponuđena je mogućnost Prikaži/sakrij obrazac za unos (vidi sliku). Odabirom ove mogućnosti otvara se obrazac za 1. korak unosa novog opažanja (vidi sliku). Obrazac sadrži slijedeće rubrike:

• Id autora = jedinstveni broj svakoga autora, dodjeljuje ga računalo, ne unosi se.

• Autor = prezime i ime autora. Da bi autor opažanja mogao biti unešen, on već mora postojati u bazi podataka. Stoga se unosi autora iz već gotovog popisa svih autora odabirom opcije Dohvati. Ukoliko u rubrici Autor ne napišete ništa, a pokrenete opciju Dohvati u posebnom prozoru dobiti ćete listu svih mogućih autora (literature, herbara, opažanja). Odabir iz ovako duge liste nije praktičan, pa je uobičajeno unijeti nekoliko prvih slova prezimena autora + Dohvati, čime se dobijju samo oni autori čije prezime započinje tim slovima. Npr. Autor=pav + Dohvati, rezultira listom kao na slici. Odaberite svoje ime (ili ime osobe koja je opažanje obavila), te odaberite opciju na vrhu otvorena prozora Prenesi autora. Prozor će se zatvoriti, a u obrascu za unos opažanja će se pojaviti odabrani autor i njegov jedinstveni broj (Id).

  Opis terena = opći opis terenskog izlaska u kojega autor slobodnim stilom unosi podatke o terenu. Važno je imati na umu, da se terenski izlasci po ovim podacima mogu i pretraživati, pa je značajno da takovi podaci ovdje budu i upisani. Npr. ako je autor opažanje obavio u sklopu nekog projekta, a kasnije ta opažanja želi i pronaći po imenu tog projekta, onda ovakova informacija ovdje treba biti i zapisana. Npr.: 
  
  Opis terena: Projekt "Očuvanje krških ekoloških sustava" (KEC). Kartiranje flore: NP Risnjak; Lokalitet: Viljska ponikva, sjeverozapadna strana; Terenska opažanja: V. Stamenković & D. Mihelj ; Dta.: 22.06.2004.; MTB: 0553; Lokalitet je zbog loših vremenski prilika obrađen djelomično. Herbarski materijal je pohranjen u Herbarium Croaticum (ZA). Fotodokumentacija se nalazi kod autora. Unosilac: Nina Vuković (Opaska: vrste su navedene u terenskoj flornoj listi broj 13 uz napomenu da su zabilježene uz put odnosno izvan obrađene plohe.)
  
  Ponovni povratak na ovu listu pretraživanjem moguć je na temelju upita (vidi ranije,  Postavi kriterij pretrage (vidi sliku)) prema bilo kojoj riječi iz gornjeg opisi, npr. Opis terena=*KEC* ili =*viljska ponikva* ili =*risnjak* i sl. No, autor se uvijek kasnije može vratiti na jednom unešen opis terena i po volji ga promijeniti ili dopuniti.
  
  U slučaju da je autor na lokalitetu već bio ranije i takav opis već unio, pa sada unosi novo opažanje za isti lokalitet (npr. u drugo doba godine), nemora ponovno pisati opis terena, već ga preuzeti odabirom Dovrši opis. Ukoliko je Opis terena ostavljen prazan, odabir Dovrši opis rezultirati će otvaranjem novog prozora sa svim postojećim opisima terena u bazi., što baš i nije prikladno. Stoga, ako autor koristi ovu mogućnost, preporuča se unos prvih nekoliko slova iz opisa terena. Npr. Opis terena=bać + Dovrši opis, rezultira popisom terena koji počinju sa slovima "bać" kao na slici. Odabirom jednog od ponuđenih opisa u donjem dijelu, te odabirom Prenesi odabrani opis, prozor će se ugasiti,a opis ispuniti rubriku Opis terena na obrascu. Autor može, potom, ovaj opis promijeniti, te će kao takav biti spremljen kao novi u popisu svih opisa terena.
  

• Id staništa = jedinstveni broj (kod) staništa prema nacionalnoj klasifikaciji staništa. S obzirom da je vjerojatno da autor ne zna kodove na pamet, može pokrenuti opciju Odaberi. Otvara se poseban prozor koji sadrži sve razine nacinalne klasifikacije. Klikanjem na zelene strelice otvaraju se podnivoi (vidi sliku). Autor odabire onaj nivo za koji zna da opisuje stanište na lokalitetu na kojem izrađuje popis flore. Npr. ukoliko zna samo da je šuma odabirom Šuma + Prenesi stanište, prozor će se zatvoriti, a u rubrici Id staništa pojaviti će se broj 4 što je kod za to stanište. Ukoliko autor zna preciznije na kojem je staništu izradio flornu listu, spustiti će se "dublje" u klasifikaciji, te možda odabrati stanište "Ilirske acidofilne jelove šume (Blechno-Abietetum)", te prenijeti u rubriku Id staništa kod 42.1322. 
  Napomena 1: odabir višeg nivoa podrazumijeva da moguće stanište pripada bilo kojem od staništa sadržanih u podnivoima. 
  Napomena 2: ukoliko autor nemože odrediti stanište, ovu će opciju ostaviti nepopunjenu.
  

• Zabilježeno = datum kada je florna lista nastala, tj. opažanje obavljeno. Preporuča se unos cijelog datuma u obliku 05. svib. 2004.

• Javno = DA ili NE, govori da li je autor spreman podijeliti flornu listu s drugim botaničarima koji imaju iste ovlasti unosa podataka. Naime, uz odabir DA, listi će se moći pristupiti, pogledati gdje je autor bio i što je tamo zabilježio. Podaci za sve zabilježene vrste se pojavljuju na kartama rasprostranjenosti, i sl. Uz odabir NE, opažanju se može pristupiti samo ako je korisnik baze istovremeno i autor/unosilac opažanja. Ideja je da većina terenskih opažanja bude dostupno, a autor ih neće ponuditi botaničkoj javnosti samo ako se radi o tekućem istraživanju, dvojbenim podacima ili sl. Opažanja jednom označena kao Javno=Ne, uvijek se kasnije mogu pretovriti u Javno=da. 

• Nekoliko zadnje unešenih opisa terena: ukoliko autor unosi za redom nekoliko flornih listi, opisi će biti pohranjeni u ovoj rubrici. Otvaranjem izobornika, zadnjih nekoliko unešenih opisa terena biti će vidljivo, a označeni će biti prenešen u Opis terena. Ova opcija ubrzava rad, jer autoru omogućuje da slične opise terena samo modificira i tako bude učinkovitiji. U principu, do istog se rezultata dolazi i kako je ranije opisano s Dovrši opis i Prenesi odabrani opis.

• Dodaj = odabirom se pohranjuje novo opažanje, i dobija svoj jedinstveni Id opažanja. Napomena: iako je uvijek kasnije moguće sve unešeno promijeniti, preporuča se prije odabira Dodaj provjeriti da li je sve s podacima o opažanju u redu.

Nakon odabira Dodaj, u tablici opažanja pojavlje se novi redak. Ukoliko nije prvi na listi, treba pritisnuti Id u naslovu prvog stupca tablice, kako bi se sva opažanja sortirala silaznim slijedom, a posljednje bilo na vrhu.

KORAK 4

Kako da u moje opažanje dodajem svojte

Nakon što ste unijeli opće podatke o svojem opažanju, kako je to gore opisano, u isto valja unijeti i svojte koje su na lokalitetu zabilježene. U tablici opažanja, svih ili onih koje ste odabrali nekim upitom (npr. putem svojeg imena), kliknite na Id opažanja, njegov jedistveni broj u prvom stupcu tablice. Otvara se prozor za rad s tim određenim opažanjem (vidi sliku).

U gornjem dijelu ekrana nalaze se već unešeni opći podaci o opažanju (id, opis, autor, javnost i dr., kako je to već opisano), a u donjem, za sada, prazna tablica u kojoj se treba nalaziti popis svojti. Odabirom opcije Prikaži/sakrij obrazac za unos, (vidi sliku), otvara se obrazac za odabir i unos svojti (vidi sliku). Obrazac sadrži slijedeće rubrike:

• Svojta: ime svojte (vrste ili podvrste) zabilježene na terenskom izlasku. Ime svojte se bira iz postojećeg popisa latisnkih imena svojti flore Hrvatske. Unesite nekoliko prvih slova imena svojte, npr. querc, odaberite opciju Odaberi svojtu iz popisa, i otvoriti će se novi prozor sa svim svojtama flore Hrvatske čije ime započinje sa "querc" (vidi sliku). Odaberite svojtu koju ste zabilježili na terenu, te potom kliknite na Prenesi označenu svojtu, opciju koja se nalazi na vrhu prozora. Prozor za odabir svojti će se ugasiti, a odabrana svojta će se pojaviti u obrascu.

• Id svojte: jedinstveni broj za svaku vrstu i podvrstu, dodjeljuje ga računalo, ne unosi se.

• Opis nalazišta:  opis nalazišta je slobodan tekst kojime autor opisuje lokalitet na kojem je svojtu zabilježio. Ovo je uglavnom toponim, geografski pojam koji treba biti što određeniji. Ne treba se bojati obilnog teksta u ovoj rubrici, stoga što se upisuje samo jednom za sve vrste na tom lokalitetu (vidi kasnije), a važno je da bude detaljan stoga što se po ovoj rubrici također obavlja pretraživanje. Npr. ukoliko opis nalazište zadrži između ostaloga riječ "Šatorina" (planina Velebita), a ne samu riječ Velebit, vrsta se na pretraživanje npr. što sve raste na Velebitu, neće pojaviti. Također, Opis nalazišta često sadrži u velikoj mjeri tekst koji je već upisan u Opis opažanja od ranije, te ga se, većim dijelom može ovdje ukopirati (Ctrl-C, Ctrl-P). Solidan opis nalazišta je npr. 

Opis nalazišta: Medvednica, u neposrednoj okolici planinarskog doma Puntjarke (Puntjarka), 200 m u sjeverozapadnom smjeru oko 200 m, uz rub šume (Park prirode Medvednica, Zagrebačka gora).

Preporuča se geografske pojmove slagati od većega ka manjemu. Također se preporuča da se topinimi promijenjeni padežima u zagradi unesu i u nominativu (npr. u gornjem primjeru, Puntjarke - Puntjarka). Naime, na traženje prema "Puntjarka" nećemo dobiti rezultat, jer je u opis nalazišta upisano "Puntjarke". Ovakav se efekt može uglavnom izbjeći prilikom traženja upotrebom znaka * koji zamjenjuje bilo koji dio riječi (npr. "Puntjark*), no ne uvijek. Također, u gornjm prmjeru, obratite pažnju da je dan i alternativni naziv iste planine, Zagrebačka gora, kako bi se moglo pretraživati i po ovom toponimu.

• Dodatni komentar staništa i dr.: je upravo to, dodatan komentar na stanište, opaska autora, podsjetnik samome sebi, ili sl. Naponena: po ovom polju nije moguće kasnije pretražianje.

• Oznaka koordinate: predstavlja koordinatu na kojem je opažanje obaljeno i jedna je od najznačajnijih informacija za unos, te na njega treba obratiti posebnu pažnju.
  
  Kako se označava koordinata nalazišta?
  
  Pridruživanje koordinate opažanju naziva se geokodiranje opažanja (isto i za literaturni podatak ili herbarski primjerak). Autori opažanja na terenu nemaju iste uvijete rada, niti su, i u idelanim uvijetima uvijek u stanju dati prikladnu koordinatu. Npr. ponekada autor zna samo da je flornu listu izradio u nekom selu, na planinskom vrhu, otoku ili sl. Ponekada, na raspolaganju ima auto-kartu ili topografsku kartu, a ponekada GPS uređaj. Svaki od ovih načina, pa i mnogi drugi, različito su pouzdani, npr. ponekada navod da je opažanje izrađeno na, npr. Medvednici, zapravo označava područje < 300 km², opažanje u selu Markuševac zapravo označava područje < 10 km², a ako je upotrijebljen solidan GPS uređaj, nalazište može biti određeno s točnošću od ± 15 m. Upotreba različitih mreža za kartiranje flore opisana je u detalje na ovoj adresi (KArtirenja flore Hrvatske: mogućnosti i standardi). Što je geokodiranje nepreciznije, to je upotrebna vrijednost podatka manja.
  
  Bez obzira na preciznost geokodiranja, svaki je podatak značajan na svoj način, i treba ga uklopiti u bazu. Stoga je predviđeno 11 razina preciznosti geokodiranja:
  

  Nivo	Preciznost	Komentar preciznosti
  0	država	preciznost mala, navodi se samo da je neka svojta nazočna u Hrvatskoj, podatak uglavnom potječe iz strane ili domaće ali starije literature. Ovaka podataka zapravo nije geokodiran, neće se pojaviti niti na jednoj karti rasprostranjenosti, no nesumnjivo može biti važan.
  1	regija	preciznost mala, toponimi velikog obuhvata, npr. sjeverna Hrvatska, Dalmacija, Slavonija, Velebit i sl. Ovakav se podatak neće pojaviri na karti rasprostranjenosti, no nesumnjivo može biti važan.
  2	mreža MTB 1, UTM 10x10	preciznost od cca 100 km2, naznačeno je nalazište u nekom osnovnom polju pravokutnog oblika (npr. MTB ili UTM). Za definiciju mreže osnovnih polja pogledaj Kartiranje flore Hrvatske: mogućnosti i standardi.
  3	mreža MTB 1/4	preciznost od cca 25 km2, naznačeno je nalazište u nekom osnovnom polju pravokutnog oblika (npr. MTB ili UTM). Za definiciju mreže osnovnih polja pogledaj Kartiranje flore Hrvatske: mogućnosti i standardi.
  4	toponimi s centroidom	preciznost varijabilna, uglavnom oko 10 km2, npr. Kalnik, izvor rijeke Kupe, MTB 16 i sl.
  5	naseljena mjesta	preciznost varijabilna ovisno o veličini naseljna mjesta, uglavnom oko 5 km2,  (Vinkovci, Jakušani, ...).
  6	toponimi s centroidom	preciznost od cca 1 km2, npr. mali lokaliteti s jasnim centroidom - otočić, hrid, kota, vrh, MTB 64 i sl..
  7	1:100000	preciznost od cca 100-200 m. Podatak je preuzet s karte mjerila 1:100.000 ukoliko autor zna prepoznati na karti točku (lokalitet) na kojoj je opažanje obavio.
  8	1:50000	preciznost od cca 50-100 m. Podatak je preuzet s karte mjerila 1:50.000 ukoliko autor zna prepoznati na karti točku (lokalitet) na kojoj je opažanje obavio.
  9	1:25000	preciznost od cca 30-50 m. Podatak je preuzet s karte mjerila 1:25.000 ukoliko autor zna prepoznati na karti točku (lokalitet) na kojoj je opažanje obavio.
  10	1:5000	preciznost od cca 20 m. Podatak je preuzet s karte mjerila 1:5.000 (HOK, Hrvatska osnovna karta) ukoliko autor zna prepoznati na karti točku (lokalitet) na kojoj je opažanje obavio. Ove su karte relativno rijetke u masovnijoj uporabi.
  11	GPS	preciznost od cca ± 10-50 m, ovisno o pouzdanosti uređaja

   

  
  No, što da sada radim? Kako da geokodiram svoje nalazište?
  
  Baza podataka FCD omogućuje relativno jednostavno i automatizirano geokodiranje za nivoe preciznosti 2, 3, 4, 5, 6 i 7.
  Dakle:

   

  • ako autor zna oznaku MTB polja u kojem je obavio opažanje, u polje Oznaka koordinate unosi cijelu oznaku MTB polja ili njezin dio, npr. 0063, te odabire Dovrši. Otvoriti će se novi prozor (vidi sliku) s popisom svih MTB polja koja započinju sa 0063, koordinatama njihovih središta (x i y u Gaus Kruegerovom sustavu), te razinom preciznosti. Označi se odgovarajuće polje (npr. 0063.1) i odabere Prenesi označen opis. Prozor se zatvara, a označeno MTB polje se pojavljuje u odgovrajućoj rubrici obrasca. Na ovaj način mogu se preuzeti koordinate za MTB polja 1/1, 1/4, 1/16 i 1/64.

  • ako autor zna oznaku UTM polja (npr. WK8) postupa isto kao u prethodnom slučaju

  • ako autor zna ime naseljenog mjesta u kojeme je ili kraj kojega je izradio opažanje, u polje Oznaka koordinate unosi ime naseljenog mjesta ili njegov dio, npr. Vink, te odabire Dovrši. Otvara se novi prozor (vidi sliku), s popisom svih naseljenih mjesta čiji nazivi započinju s "Vink", koordinatama njihovih središta (x i y u Gaus Kruegerovom sustavu), te razinom preciznosti. Autor treba označiti željeno naseljeno mjesto (npr. Vinkovci) i odaberati Prenesi označen opis. Prozor se zatvara, a označeno naseljeno mjesto se pojavljuje u odgovarajućoj rubrici obrasca. Na ovaj način mogu se preuzeti koordinate za za sva naseljena mjesta u Hrvatskoj (njih oko 7000) prema posljednjem popisu stanovništva.

  • ako autor zna položaj opažanja u obliku x i y koordinate u Gaus Kruegerovom sustavu, takvu koordinatu vjerojatno treba dodati u bazu. Njihov moguć broj je zapravo neograničen, jer pomak na terenu od 1 m u bilo kojem smjeru je nova koordinata, pa tako one nemogu sve biti unaprijed pohranjene, kao u prethodnim slučajevima (MTB, naselje ili sl. čije je broj ograničen i poznat). No, kako autor može znati xy koordinatu svojeg opažanja u Gaus Kruegerovom sustavu? 
    

    • sve karte mjerila 1:25000, 1:50000 i 1:100000 imaju na sebi iscrtanu Gaus Krueger mrežu. Autor je s topografske karte, naprosto, očitao položaj svojeg opažanja

    • autor raspolaže pravilno podešenim GPS uređajem, te je s njega očitao položaj opažanja (kako se uređaj podešava za očitavanje Gaus Krueger koordinate sukladne topografskim kartama Hrvatske pogledaj ovdje)

    • autor je preuzeo Gaus Krueger koordinatu s karte 1:100000 koja je integrirana u Flora Croatica Database. Kako se koristi kartografski dio FCD-a treba pogledati ovdje.

    
    Sada kada autor zna xy koordinatu treba je dodati u bazu kako bi ista mogla služiti u izradi karata rasprostranjenosti. U polje Oznaka koordinate unosi se slovima xy, te odabire Dovrši. Otvoriti će se novi prozor (vidi sliku) s popisom svih xy koordinata do sada unešenih u bazu, u obliku jedinstvenog broja svake koordinate, tj. lokacije ili točke u prostoru (npr. xy.55776), same x i y Gaus Krueger koordinate, te razina preciznosti. Autor, kao i u prethodnim slučajevima, može odabrati već postojeću koordinatu (npr. već je ranije unio, zna njezin jedinstven broj, npr. xy.55776, na tom je lokalitetu već bio pa dopunjuje flornu listu i sl.), no kao što je rečeno, malo je vjerojatno da će se pojaviti iste koordinate. Nova se koordinata unosi u donjem dijelu otvorenog prozora, zasebno brojka za x koordinatu i za y koordinatu. Prije dodavanja koordinate u bazu, potrebno je još naznačiti koliko je koordinata pouzdana - u tu svrhu služi otvarajući izbornik s 11 nivoa preciznosti opisanih u gornjoj tabeli (vidi sliku). U većini slučajeva, kooridnata će potjecati s karata 1:100000 uz uporabu modula za kartiranje ove baze ili GPS uređaja, te će sukladno tome autor odabrati preciznost 7, odnosno 11. Ostaje još samo pritisnuti Dodaj novu koordinatu. Kooridnata će se pojaviti na dnu liste svih već unešenih xy kooridnata sa svojim jedinstvenim brojem (xy._____, kojeg po potrebi autor može sebi pribilježiti). Koordinata se označi u listi i odabere Prenesi označen opis. Prozor se zatvara, a jedinstvena oznaka koordinate (xy.____) se pojavljuje u obrascu. 

     

    Važna napomena: kod unosa nove koordinate treba biti osobito obziran jer je to trajni zapis u bazi podataka. Korisnik krivi unos ne može obrisati! Stoga prije dodavanja nove koordinate treba biti siguran da ona odgovara lokalitetu na kojoj je autor radio, te da nije bilo pogreške kod utipkavanja brojaka. Ako se pograška ipak dogodi, obavijest o krivom unosu (oznaku xy.______) treba poslati na ________________ kako bi se ista iz baze uklonila.

     

• Dodaj svojtu popisu flore: konačno, odabire se Dodaj svojtu popisu flore, pričeka trenutak i u tablici svojti pojavljuje se prvi floristički zapis (vidi sliku).  

Složeno? Ne brinite, od sada nadalje ide puno brže i lakše. Sve vrste jednog opažanja vezane su, u većini slučajeva, uz iste elemente, naime opis nalazišta je jednak za sve, stanište je jednako za sve, kooridnate su jednake za sve i sl.  te je unos svih ostalih vrsta, izuzev prve, znatno jednostavniji.

 

Odaberite Prikaži/sakrij obrazac za unos, odaberite svojtu iz popisa kao ranije. Opis nalazišta, dodatni komentar i koordinatu ne treba nanovo pisati jer su ovi elementi već jednom unešeni za prvu vrstu. Treba koristiti opcije:

• Koordinate u ovom opažanju: otvarajući izbornik sadrži koordinatu unešeno za prvu vrstu. Samo ga odaberite.

• Nalazišta u ovom opažanju: otvarajući izbornik sadrži opis nalazišta unešeno za prvu vrstu. Samo ga odaberite.

• Dodatni komentar staništa i dr.:  otvarajući izbornik sadrži dodatni komentar unešeno za prvu vrstu. Samo ga odaberite.

• Dodaj svojtu popisu flore: odaber se Dodaj svojtu popisu flore, pričeka trenutak i u tablici svojti pojavljuje se drugi  floristički zapis.

Dalje je jasno. Posljedni se korak ponavlja onoliko puta, koliko za opažanje ima zabilježenih svojti. Već nakon nekoliko unešenih vrsta, brzina unosa za svaku novu vrstu je oko 30 sekundi, a uvježbani korisnik unosi novu vrstu i za 15-tak sekundi.

 

U pozadini centralno računalo odrađuje svoj dio posla. Svaki upit o nalazištima ili staništu neke vrste s autorskog  popisa, kao i karta njezinog rasprostranjenja sadržavati će točku na lokalitetu gdje je autor zabilježio. 

KORAK 5

Kako da obrišem cijelo opažanje?

Nikako. Autor treba poslati mail na adresu ___________, s jedinstvenim brojem opažanja, pa će ga administrator ukloniti iz baze.

KORAK 6

Kako da promijenim ili obrišem krivo unešenu vrstu?

Lako. Autor najprije treba pronaći svoje opažanje (Korak 2), odabrati ga da dobije i tablicu sa svojtama. Uz svaku svojtu, u zadnjem stupcu ponuđena je mogućnost Promijeni i Obriši (vidi sliku). Odabirom Promijeni, redak tablice se otvara za mogućnost promjene svakoga detalja unosa (vidi sliku) na isti način na koji je i unešen. Promjene se mogu potom spremiti odabirom Spremi, poništiti kao da ih i nije bilo odabirom Poništi, ili cijeli redak tablice, dakle i svojtu iz popisa flore na tom lokalitetu odabirom Obriši, trajno ukloniti. Primjetite, da se mogućnost promjene i brisanja pojavljuje samo uz vlastita opažanja autora. Dakle, jedna autor nije u mogućnosti promijeniti ili obrisati opažanja drugoga, ako nisu javna, neće ih niti vidjeti. 

KORAK 7

Što ako imam više koordinata/nalazišta u istom opažanju?

Postoji mogućnost da autor na istom opažanju (npr. neka vrtača, lijeva i desna obala oko mosta preko rijeke, i sl.) želi imati više koordinata i/ili staništa i/ili nalazišta za pojedine skupine vrsta. 

U tom slučaju prilikom dodavanja takove vrste, upisuje se slobodno novi Opis nalazišta, i/ili Dodatni komentar staništa i dr., i/ili Oznaka koordinate kako je to već opisano u Koraku 4. Nakon dodavanja ove vrste popisu, novo dodani opisi biti će trajno sadržani u izbornicima "Koordinate u ovom opažanju", "Nalazišta u ovom opažanju" i " Komentar staništa i dr. u ovom opažanju" (vidi sliku). 

KORAK 8

Što je to grafička analiza rezultata?

Grafička anliza rezultata je snažan alat za analizu flornih listi, bez obzira kako su one nastale (literatura, opažanje, lista koja je nastala kao rezultat pretraživanje baze ili dr.). Kao opcija se pojavljuje na ekranu kada god je na istom ekranu postoji neki popis svojti. Odabirom ove mogućnosti, analizira se aktualni, dakle vidljivi popis svojti (vidi sliku). 

Pojavljuje se prozor kao na slici. Popisani su ekološki indeksi prema Landoltu i Ellenbergu (vidi izvore podataka) prema kojima se florna lista može analizirati. Treba odabrati željene pokazatelje klikom u odgovarajuću "kućicu", te označiti Spremi promjene. Preporučljivo je ne analizirati više od 5 indeksa istovremeno, s obzirom na količinu posla koje računalo treba obaviti, te moguće trajanje postupka. Odaberite Analiziraj, i pričekajte. Otvoriti će se novi prozor.

Što će  serversko računalo napraviti? Npr. da je za analizu odabran indeks EOblik (=životni oblik), računalo će obaviti analizu životnih oblika, tj. za zadani popis svojti prebrojati će učestalost svakog životnog oblika prema Ellenbergu, izračunati postotni udio u ukupnom broju svojti, te rezltat prikazati u obliku tablice i grafički, s legendom (kao npr. na ovoj slici). Ukoliko je odabrano više od jednog indeksa, rezultati će slijediti jedan ispod drugoga. Cijeli se materijal potom može pohraniti na lokalno računalo u obliku pdf, word ili word-zip datoteke.

Napomena 1: svi indeksi nisu poznati za sve svojte, stoga rezultat sadrži i podatak o broju svojti za koje je analiza obavljena

Napomena 2: neki svojte sadrže više statusa pojedinog indeksa, pa u konačnici rezultat može prikazivati veću sumu nego što je broj svojti. 

KORAK 9

Kako da izradim kartu na kojoj je prikazano opažanje?

Odabirom opcije Karta rasprosranjenosti u gornjem dijelu ekrana otvoriti će se poseban prozor (po potrebi pričekati) koji sadrži kartu Hrvatske s točkom koja označava lokalitet na kojem je opažanje obavljeno (ukoliko je isto geokodirano, tj. ako mu je pridružena validna koordinata). O upotrebi karata rasprostranjenosti vidi dalje.

Izrada karata rasprostranjenosti

FCD je povezan s MapServerom (Copyright © 1996-2003 Regents of the University of Minnesota). Ovaj alat omogućuje da se svi geokodirani podaci iz baze prikazuju na kartama, i to:

• kada god je upotrebom nekog od kriterija pretraživanja nastao neki popis svojti, uvijek postoji mogućnost da se rezultat prikaže na karti (za one podatke koji su geokodirani)
• npr. odabirom određene svojte npr. Rod=Pistacia, rezultat je popis svojti roda u Hrvatskoj. Pojavljuje se opcija "Izrada karte rasprostranjenosti" pomoću FCD MapSurfera koja rezultira rasprostranjenošću svih vrsta roda Pistacia u Hrvatskoj.
• npr. odabirom određene svojte (npr. Rod=Pistacia, Vrsta=lentiscus) i podataka o njoj, pojavljuje se opcija "Izrada karte rasprostranjenosti" pomoću FCD MapSurfera, u kom slučaju je razultat karta rasprostranjenosti samo ove odabrane svojte
• s obzirom da korisnik potencijalno nekim upitom može dobiti popis od nekoliko stotina svojti, te tražiti sumarnu kartu s rasprostranjenošću svih odjednom, ovako informatički zahjevan upit je (npr. >100.000 nalazišta), naravno, izvediv, no usporava rad servera i pristup drugim korisnicima, te ovisno o upitu može i potrajati. S toga je, bez obzira na duljinu popisa svojti, karta koja nastaje sadrži samo prvih 100.
• Odabirom "Izrada karte rasprostranjenosti" na rezultat određenog upita moguće je kreirati karte različita sadržaja, npr.:
  
  - rasprostranjenost svih svojti ugroženih na određenoj razini (npr. CR ili EN)
  - distribuciju endema
  - lokalitete gdje je herbarski materijal sabirao određeni sabirač
  - lokalitete opažanja nekog botaničara
  - i dr.

Napomena:

• Uz rezultat "Popis flore" za određeni toponim (npr. Kornat), odabir karte rasprostranjenosti dati će zajedničku kartu rasprostranjenosti svih vrsta iz popisa na području Hrvatske
• Uz rezultat "Prodromus" za određeni toponim (npr. Kornat), odabir karte rasprostranjenosti dati će kartu rasprostranjenosti svih vrsta iz popisa ali samo na području na koje se Prodromus odnosi (dakle Kornat)
• Uz odabrano opažanje, odabir karte rasprostranjenosti dati će kartu s točkom na kojem je opažanje obavljeno
• Uz odabran herbarski primjerak, odabir karte rasprostranjenosti dati će kartu s točkom na kojem je primjerak sabran

Kako koristiti FCD-MapServer

FC-MapServer se uvijek otvara u zasebnom prozoru. Prozor je podijeljen u 5 logičkih cjelina:

1. Dio s kontrolama karte

2. Dio za odabir sadržaja karte i prostorno pretraživanje

3. Dio za prikaz karte

4. Dio za prikaz rezultata pretraživanja

5. Dio za makro-navigaciju

1. Dio s kontrolama karte

1. smanjivanje mjerila karte (zoom-in)

2. povećavanje mjerila karte (zoom-out)

3. pomicanje karte (pan)

4. prikaži informaciju o odbaranoj temi (kao točkasto odabrani lokalitet ili označeni pravokutnik uz držanje desne tipke na mišu)

5. prikaži cijelu Hrvatsku (osnovno mjerilo, default)

6. vrati na mjerilo prije

7. vrati na mjerilo kasnije

8. trenutna Gaus Krueger koordinata na mjestu kursora na ekranu

9. koji su podaci odabrani za prikaz na karti, što je bio upit

10. Gaus Krueger koordinate uglova prikazane karte

11. prikazuje redke kriterija pretrage ukoliko ih ima više od jednog

12. pošalji ovu kartu e-mailom

13. pošalji ovu kartu na printer (defaultni)

2. Dio za odabir sadržaja karte i prostorno pretraživanje

Dio za odabir sadržaja karte sastoji se iz niza tema čiji se prikaz odabire označavanjem odgovarajuće "kućice". Karta se ažurira automatski. Teme sadrže: Opažanja: prikazuju se nalazišta odabrane svojte ili svojti na temelju geokodiranih podataka iz opažanja Literatura: prikazuju se nalazišta odabrane svojte ili svojti na temelju geokodiranih literaturnih podataka Herbar: prikazuju se nalazišta odabrane svojte ili svojti na temelju geokodiranih herbarskih podataka Državne granice: prikazuju se državne kopneneni morske granice digitačlizirane s karata mjerila 1:100000 Regionalna podjela: prikazuju se granice regija i podregija prema Nikolić et al. 1997.  Krajobrazi: prikazuju se glavne krajobrazne jedinice Mreže MTB : prikazuje se MTB mreža kartiranje flore u veličini 1, 4, 16 i 64 Mreža UTM: prikazuje se UTM mreža kartiranje flore u rezolucijama 10x10 i 100x100 km Mreža HOK: prikazuje se mreža Hrvatskih osnovnih karata 1:5000 Mreža TK: prikazuju se mreža listova topografskih karata 1:25000, 1:50000, 1:100000 i 1:200000 Karte TK 100000: otvaraju se skanirane i geokodirane karte mjerila 1:100000. Opaska - karte se otvaraju tek uz smanjivanje mjerila > 1:600.000, dakle uz određeni zoom u kartu koja se prikazuje kao osnovna Naselja područja: prikaz područja većih naseljenih mjesta Naselja točke: prikaz svih naseljenim mjesta Hrvatske. Opaska: gustoća točaka je tako velika da se radi sprečavanja opterećenja početne karte pokazuju tek uz znatno povećanje Prometnice: prikazuje se prometna cestovna mreža Hrvatske. Opaska - nije ažurirana novijom gradnjom Kopneni reljef: prikazuje se kopneni reljef Hrvatske Reljef podmorja: prikazuje se morski reljef teritorijalnih voda Hrvatske Prirodna potencijalna vegetacija: prikazuje se prirodna potencijalna vegetacija (digitalizirano prema karti Prirodna potencijalna vegetacija SFR Jugoslavije, M 1:1.000.000, izdanje iz 1983. godine) Šumska vegetacija: prikazuju se područja pod šumama, prema šumskim područjima s TK 1:100000 Zaštićena područja: prikazuju se zaštićena područja u svim kategorijama. Opaska - podaci nisu ažurirani u cjelosti Ramsar područja: prikazuju se područja zaštićena Ramsarskom konvencijom Sastav tema se može s vremenom  mijenjati!

U vršnom dijelu nalazi se otvarajući izbornik kojim se može birati tema nad kojom se obavlja upit. Sve teme za prikazivanje nisu istovremeno i sve teme nad kojima se može obaviti upit. Upit se može obaviti samo nad jednom temom istovremeno.

Npr. ukoliko je odabrana tema za prikaz i za upit "Opažanje", odabir ikone br. 4 na dijelu s kontrolama karte i "klik" mišem na točku ili pravokuni zahvat na veći broj opažanja, dati će u Dijelu za prikaz rezultata floru u svim odabranim opažanjima.

Npr. ukoliko je odabrana tema za prikaz i za upit "Zaštićena područja", odabir ikone br. 4 na dijelu s kontrolama karte i "klik" mišem na zaštićeno područje, dati će u Dijelu za prikaz rezultata podatke o području

3. Dio za prikaz karte

Dio za prikaz karte sadrži kartu koja je definirana u Dijelu s kontrolama karte i Dijelu za odabir sadržaja karte. varijabilan je i aktivno se mijenja sukladno aktivnostima korisnika.

4. Dio za prikaz rezultata pretraživanja

Dio za prikaz rezultat pretraživanje nalazi se na dnu ekrana i prazan je sve dok se alatom za prikazivanje informacija o odabranoj temi ne postavi upit nad kartom. Ukoliko je upit zahtjevan, a veza na internet spora, treba pričekati neko vrijeme do pojave rezultata. Rezultat se prikazuje tabličnom obliku kao što je to prikazano na slici:

U konkretnom slučaju, karta je sadržavala rasprostranjenost svih vrsta roda Lilium u Hrvatskoj, s upitom na karti o literaturno navedenim nalazištima na posdručju djela Istre. Tablica sadrži stupce:

• Ime svojte na latinskom jeziku

• Id - jedinstveni broj u FCD-u reference koja sadrži podataka o nalazištu (s aktivnom poveznicom na cjeloviti citat koji se otvara u zasebnom prozoru)

• Autori - Prezime i incijal imena autora (jednog ili više) rada

• Godina: godina objavljivanja rada

• Nalazište: opis nalazišta onako kako je naveden u literaturi (s napomenom u zagradi od strane unosioca, ne uvijek koegzistentno)

• X i Y koordinata u Gaue Kruegerovom sustavu

• Ozn.koor.: jedinstvena oznaka kooridnate ili polja

• IdP: oznaka preciznosti (kako je to renije definirano, 1-11 nivoa)

Rezultati pretrage na karti za druge teme su, naravno, drugačijeg sastava tablice (npr. naseljena mjesta, ili zaštićena područja) no logika je jasna i ne zahtijeva posebno tumačenje.

5. Dio za makro-navigaciju

Malena karta Hrvatske u donjem lijevom uglu je stalno u istom mjerilu. Okvirom na njoj je prikazan zahvat na dijelu za prikaz glavne karte. Svrha je da uvijek možemo vidjeti u kojem smo dijelu Hrvatske kod rada s malenim mjerilima, te kod rada s malenim mjerilima mogućnost brzog pomicanja s jednog djela države na drugi.

Održava: T. Nikolić; Posljednje promjene 29.01.2007.; U suradnji s CARNet-om.