|
|
|
|
|
| |
|
|
|
O Vrtu |
|
Povijest |
O botaničkim
vrtovima
|
Pravila
ponašanja |
Novosti |
Radno vrijeme |
|
|
Čemu služe botanički
vrtovi? |
|
|
|
|
|
|
Na pitanje što je botanički vrt i čemu
služi, koje smo postavljali različitim grupama
posjetitelja Vrta (učenici osnovnih i srednjih škola,
skupine građana), često smo dobivali samo odgovor: to je
mjesto gdje se uzgajaju biljke. Na naše pitanje, u čemu je
onda razlika između jednoga gradskog perivoja i nekog
botaničkog vrta, dobivali smo obično nepotpune i nejasne
odgovore: većina naših posjetitelja misli kako je zadatak
djelatnika botaničkog vrta samo posaditi i zalijevati
biljke. Naravno da to nije tako; vidjet ćete da je
djelatnost i značenje botaničkih vrtova mnogo šira. |
|
|
|
Povjesni razvoj
botaničkih vrtova u Europi |
|
|
Osnovna
namjena botaničkih vrtova u proteklih pet stoljeća njihova
postojanja u Europi mijenjala se i prilagođavala potrebama
društva i vremena u kojem su djelovali. Najstariji
europski botanički vrt osnovan je 1543. godine u Pisi u
Italiji radi uzgoja ljekovitog bilja za potrebe studija
medicine. I ostali vrtovi osnivani kasnije, u 16. i 17.
stoljeću, uzgajali su uglavnom ljekovito bilje. U 18. i
19. stoljeću počelo se i s uzgojem biljaka koje nisu
ljekovite, a najvažnija djelatnost tadašnjih botaničkih
vrtova bila je istraživanje srodstvenih odnosa među
biljkama i imenovanje svake biljne vrste stručnim
latinskim nazivom.
|
 |
|
Bakrorez nacrta bot. vrta u Pisi |
|
|
U isto vrijeme osnivaju se i prvi vrtovi u
kolonijama europskih zemalja, u kojima se u početku
uzgajaju biljke radi egzotičnih začina, voća i drvne
građe. Usporedo s upoznavanjem brojnih vrsta biljaka iz
dalekih područja svijeta, postupno se one donose i
uzgajaju i u Europi. Uzgoj tih novih, lijepih biljaka
potakao je u botaničkim vrtovima razvoj hortikulturne
djelatnosti. Može se reći da se u 19. i prvoj polovici 20.
stoljeća vrijednost botaničkih vrtova mjerila brojnošću
zbirke živoga bilja i brojem herbariziranih biljaka, kako
egzotičnih, tako i predstavnika lokalne flore. Nakon toga
počeli su se postupno razvijati različiti usko
specijalizirani vrtovi poznati po velikim, vrijednim
zbirkama pojedinih skupina biljaka (orhideje, palme,
rododendroni, ruže, planinske biljke, kaktusi itd.).
Posljednjih nekoliko desetljeća, otkad brzi civilizacijski
razvitak počinje ugrožavti prirodu, u sveučilišnim
botaničkim vrtovima širom svijeta najveća se pozornost
posvećuje uzgoju i zaštiti domaćih, autohtonih biljnih
vrsta. Tako su danas botanički vrtovi uključeni u sve
svjetske programe zaštite prirode i očuvanja biološke
raznolikosti (biodiverzitet).
|
|
Botanički vrt PMFa |
|
|
Naša
domovina Hrvatska, iako mala europska zemlja, ima vrlo
bogatu i zanimljivu floru: nju čini oko 5500 svojti
papratnjača i sjemenjača. Da bi se to bogatstvo sačuvalo,
i naš Botanički vrt, zajedno s drugim stručnim i
znanstvenim institucijama, uvelike se posvećuje
istraživanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih autohtonih
biljaka, a i informiranju i ekološkom obrazovanju, kako
naših studenata i učenika, tako i ostalih posjetitelja
Vrta. Nažalost, dotrajali objekti (posebno staklenici) te
nedostatak novca i prostora za nove biljke, veoma
otežavaju ostvarenja svih naših nastojanja i planova.
|
Ipak,
unatoč svemu Vrt i njegovi zaposlenici nastoje što bolje
obavljati svoje zadaće:
|
|
-
|
istražujemo biljne vrste na prirodnim staništima i
skupljamo sjemenke za potrebe uzgoja biljaka u Vrtu |
|
- |
uzgajamo pokusne biljke potrebne za istraživanja
(fiziologija biljaka, sistematika, morfologija, biljna
virologija itd.) |
|
- |
vodimo mali laboratorij za in vitro vegetativno
razmnožavanje bilja i isklijavanje sjemenki |
|
- |
obnavljamo zbirke bilja razmjenom sjemena s
tristotinjak botaničkih vrtova u svijetu |
|
- |
surađujemo s našim nacionalnim parkovima i parkovima
prirode, uspostavljamo kontakte i surađujemo s
kolegama iz botaničkih vrtova susjednih država |
|
- |
svake godine tiskamo Delectus seminum, mali katalog
sjemenki koje nudimo za razmjenu drugim botaničkim
vrtovima u svijetu |
|
- |
nabavljamo potrebnu novu stručnu literaturu |
|
- |
izdajemo razglednice s motivima Vrta i naših
zaštićenih i rijetkih samoniklih biljaka, tiskamo
prospekte Vrta |
|
- |
organiziramo izložbe (a u budućnosti i popularna
predavanja) u izložbenom paviljonu |
|
|
|