|
Zašto je Vrt zatvoren zimi?
|
|
Zimi biljke u Vrtu posjetitelju nisu odviše
zanimljive - većina drvenastih vrsta gubi lišće,
trajnice su nezamjetljive, a ostatak zbirke (inače
dostupan ljeti) prezimljava u staklenicima. Vrt je
nekoliko sezona bio otvoren i zimi, ali su zbog
nepažnje velikog broja ljudi (i djece sa
sanjkama...) bile oštećene mnoge biljke i nasadi. |
|
|
|
|
|
Zašto staklenici nisu otvoreni za javnost?
|
|
Zbirka egzotičnih biljaka iz različitih klimatskih
područja vrlo se brzo povećavala i već u prvom
desetljeću postojanja Vrta ispunila staklenike.
Danas se zbog skučenosti prostora staklenicima mogu
kretati samo djelatnici koji ih održavaju. Iz tih
razloga nastojimo što veći dio zbirke u proljeće
iznijeti u perivoj gdje su dostupne posjetiteljima. |
|
|
|
|
|
Zašto se ne smije hodati po zelenim površinama i
kamenjarama?
|
U
perivoju Vrta dozvoljeno je kretanje jedino stazama.
Na poljima (parcelama) koja staze obrubljuju rastu
različite drvenaste, ali i zeljaste biljke koje su
dio zbirke (kockavica, šafrani, procjepak,
ljubičice). U ovome je i jedna od razlika između
botaničkog vrta i običnog parka ili perivoja.
Na kamenjarama slobodno rastu zaštićene i rijetke
biljke - mnoge su nezamjetne neiskusnom oku. Staze
su vrlo uske, a biljaka je puno. Stoga je pristup
kamenjarama ograničen. |
|
|
|
|
|
Zašto se ulazak u Vrt ne naplaćuje?
|
|
Zemljište na kojemu je Vrt izgrađen darovala je
Fakultetu u pretprošlom stoljeću uprava grada
Zagreba zamolivši da se građanima omogući besplatno
razgledavanje Vrta. I danas se držimo tradicije
stare 115 godina! |
|
|
|
|
|
Zašto ne uzgajamo biljke za prodaju?
|
|
Botanički vrt je dio znanstvene institucije i u
mnogo čemu se razlikuje od nekog rasadnika. Kroz
cijelu godinu vrtlari razmnožavaju biljke radi
obnavljanja i održavanja zbirke. Višak biljaka
povremeno prodajemo. |
|
|
|
|
|
Zašto ne prihvaćamo sve biljke koje nam želite
pokloniti?
|
|
Često nam se javljaju ljudi koji žele pokloniti
svoje zelene ljubimce iz raznih razloga (najčešće
veličine). Kako se obično radi o sobnim (stakleničkim)
biljkama, mi ih ne možemo prihvatiti zbog nedostatka
prostora u staklenicima. Iznimku čine rijetke vrste
koje nemamo u zbirci. |
|
|
|
|
|
Zašto se kornjače ne smiju donositi u jezerce?
|
|
Prije dvadesetak godina se u našim prodavaonicama
životinja našla i crvenouha kornjača (s crvenim
mrljama na glavi). Mnogi su je kupili neznajući da
ona nipošto neće ostati duga tek 5-6 centimetara.
Proždrljiva kornjača rado se hrani mesom i
nepravilna ishrana samo ubrzava njezin rast. Ubrzo
je velika kornjača nepodobna za kućne uvjete (i mali
terarij). Nažalost, velik se broj ljudi riješio tog
'problema' bacajući (bez pitanja i dopuštenja)
kornjače u naše jezerce. Broj autohtonih barskih
kornjača i zlatnih ribica naglo se smanjio jer su
strane pridošlice pojele ikru i mlađ. Danas ih je
više od 70 i predstavljaju veliki problem. Treba
naglasiti da manje kornjače obično ne prežive jaku
zimu. |
