fotogalerija u cvatu prodaja pitanja poveznice

 
     
Zbirka
Arboretum | Staklenici | Kamenjare | Trajnice | Jednoljetnice | Močvarne | Životinje

 
 

Perivoj Botaničkog vrta izgrađen je u stilu engleskog perivoja, u kojemu krivudave staze obrubljuju manje površine nepravilna oblika (ukupno 53 parcele ili polja).
U perivoju uzgajamo drveće i grmlje iz raznih krajeva svijeta: ukupno oko 1000 različitih svojti, koje su raspoređene uglavnom po srodnosti. Drvenaste biljke u perivoju većinom potječu iz područja s umjerenom kontinentalnom klimom, a koje su se uglavnom dobro prilagodile onečišćenom zraku u središtu grada.
Manji broj posađenih vrsta osjetljiv je na jako niske zimske temperature (npr. smokva, lovor) pa ih zaštićujemo ogrtanjem suhim lišćem i kukuruzovinom ili ih pokrivamo posebnom folijom za zaštitu od mraza.
Osjetljivije drvenaste biljke iz toplijih krajeva uzgajamo u posudama, a tijekom zime smještamo ih u prostorije u kojima se temperatura ne spušta ispod 0 ºC (npr. naranča, kamelija, oleandar).
Palme i neke vrste fikusa te ostale tropske i suptropske drvenaste vrste prezimljuju u staklenicima (u kojima se temperatura ne spušta ispod +5 °C ili čak +10 ºC), a samo ih ljeti iznosimo na otvoreno.
 


Lijevo od glavnog ulaza u Vrt smještene su golosjemenjače: različite vrste borova (Pinus), smreka (Picea), jela (Abies), tuja (Thuja), pačempresa (Chamaecyparis), borovica (Juniperus) i drugih svojti vazdazelenih drvenastih biljaka.Uz sjevernu obalu većeg jezerca (P1) vašu će pozornost u svako doba godine privući velika stabla taksodija ili močvarnih čempresa (Taxodium distichum), koji potječu iz močvarnih područja Sjeverne Amerike.

Na susjednoj parceli pored jezera (P2) raste krasan primjerak atlaskog cedra (Cedrus atlantica) koji potječe s Atlaskoga gorja u sjevernoj Africi, a u Europi se uzgaja tek posljednjih 150 godina.
Uz zapadnu ogradu Vrta (P45) nalazi se još jedan zanimljiv predstavnik porodice Taxodiaceae, visoko stablo metasekvoje (Metasequoia glyptostroboides). Metasekvoja je otkrivena u šumama u Kini tek 1941. godine, a dotada je bila poznata i opisana samo kao fosilna vrsta te se vjerovalo da je odavno izumrla.


U rano proljeće, u ožujku i početkom travnja, svojim velikim ružičastim, bijelim ili ljubičastim cvjetovima magnolije krase središnji dio perivoja, kod glavnog ulaza u Vrt. Najranije procvjeta zvjezdasta magnolija (Magnolia stellata) koja ima bijele cvjetove uskih, ovješenih latica. Kasnije u travnju cvjetaju magnolije-križanci (Magnolia x soulangeana), npr. kultivari ‘Picture’, ‘Lennei’, ‘Alexandrina’ i ‘Rustica Rubra’. Domovina magnolija je istočna Azija i Sjeverna Amerika: azijske vrste obično cvjetaju prije listanja, a američke nakon listanja.
Četinjače: P1/P2
 

Taxodium distichum

 

Magnolia x soulangeana
'Picture'
Prunus serrulata
'Kanzan'
Malus floribunda
 
 

Pravi proljetni ugođaj u Vrtu pružaju ukrasne trešnje (Prunus) i jabuke (Malus) na sjevernoj strani Vrta, uz ogradu Mihanovićeve ulice. Ukrasna japanska trešnja (Prunus serrulata) poznato je i cijenjeno drvo prikladno za uzgoj u perivojima, drvoredima i vrtovima. Kultivar 'Kanzan' ima velike, ružičaste cvjetove promjera do 6 cm.

 

U središnjem dijelu Vrta (P27) raste davidija ili golubinje drvo (Davidia involucrata var. vilmoriniana) koja potječe iz šumskih područja Kine i jedina je vrsta toga roda. Listopadno stablo neobično i egzotično izgleda u vrijeme cvatnje u travnju.
 

Davidija Paulownia tomentosa

 

Neugledni, zeleni, glavičasti cvatovi davidije obavijeni su s 2 velika bijela pricvjetna lista (brakteje). Otuda hrvatski naziv, a engleski je također prikladan - Handkerchief tree (drvo maramica) ! Stablu treba i 15 godina do prve cvatnje.

U blizini cvjetnoga partera (P47) raste još jedno zanimljivo stablo iz Kine – paulovnija (Paulownia tomentosa), koja pripada porodici strupnikovica (Scrophulariaceae). Zanimljivo je da su svi predstavnici te porodice u hrvatskoj flori zeljaste, a ne drvenaste biljke. Paulovnija ima velike, srcolike, dlakave listove. Mirisavi ljubičasti cvjetovi skupljeni su u uspravne grozdaste cvatove, koji se pojavljuju u travnju, prije listanja.

 

Visoka stabla sjevernoameričkog tulipanovca (Liriodendron tulipifera) dominiraju, uz platane, središnjim dijelom perivoja (P13, P39, P40). Zelenkasti cvjetovi izdaleka nisu uočljivi, iako su relativno krupni (latice su im duge oko 6 cm). Međutim, promatrani izbliza, na nižim granama, zanimljivi su jer nalikuju cvjetovima tulipana (ime!). Listovi tulipanovca također su neobična oblika, pri vrhu odrezani i lagano izrubljeni, najljepši u jesen, kada su jarke narančastožute boje.

U središnjem dijelu Vrta, pokraj platana (P17), zapazit ćete stotinjak godina staro grmoliko stablo parocije ili željeznog drveta (Parrotia persica) koje uistinu neobično izgleda zbog brojnih zakorijenjenih grana oko matičnog stabla.
Tulipanovac

 

Parocija je jedini predstavnik svoga roda. Potječe iz vlažnih i toplih šuma sjevernog Irana, a u Europi se uzgaja od 1840. godine.

Ginko je jedina živuća vrsta prastare porodice Ginkgoaceae, koja vjerojatno potječe iz južne Kine. Ginko je u prirodi već odavno izumrla vrsta, a preživio je jedino u kulturi, zahvaljujući ljudima koji ga stotinama godina uzgajaju kao sveto drvo, uz budističke hramove. Kad u jesen zreli, narančastožuti plodovi padaju s grana ženskih stabala, osjeća se vrlo neugodan miris koji se širi iz mesnatog usplođa.

Iranska parocija

 

Muška stabla, koja imaju samo muške cvjetove, naravno, ne donose plod. Zbog lijepe svijetlozelene boje krošnje u proljeće, a možda još i više zbog zlatnožute boje lišća u jesen, ginko se često uzgaja u perivojima.

U ranu i kasnu jesen brojna stabla i grmovi ističu se bojom svojih listova ili plodova (uz spomenuti močvarni čempres, tulipanovac, ginko i parociju). Klerodendrum (Clerodendrum trichotomum, P46 u zapadnom dijelu), koji potječe iz Japana, ima bijele, mirisne cvjetove u kasno ljeto, a dugo u jesen krase ga plodovi neobične plave boje, obavijeni crvenom čaškom.
Iz Japana i Kine potječe i perlica (Callicarpa japonica), osebujan grm, koji zbog izgleda plodova nazivaju i porculanskom perlicom. U jesen se na golim granama ističu brojni ljubičasti plodići veličine zrna papra.

Ginko

 

Callicarpa japonica Clerodendrum trichotomum: cvijet i plod
Na cvjetnom parteru lako su prepoznatljiva dva stabalca japanske sofore (Sophora japonica 'Pendula') vijugavih, gusto isprepletenih visećih grana. Posjetitelji se često uz nju fotografiraju u svako godišnje doba – jednako je lijepa ljeti, s bujnim zelenim lišćem, i zimi, kad su gole, savijene grane pokrivene snijegom.


Istočno od partera rastu također japanske sofore - čista vrsta (Sophora japonica). U kasno proljeće ovaj se dio Vrta žuti od njihovih brojnih cvjetića kratkog vijeka. Sofore cijene i pčele; smirujuće brujanje odaje njihovu prisutnost u krošnjama.

Sophora japonica 'Pendula'

 

U Vrtu se, naravno, mogu vidjeti i mnoga druga interesantna i rijetka stabla i grmovi. Posjetite nas i saznajte više. Dodatne zanimljivosti dostupne su u knjižici 'Mali vodič kroz Botanički vrt PMF-a' kojeg možete kupiti u kiosku na glavnom ulazu Vrta.
 

 
..početak..
 


Copyright© 2007 Botanički vrt PMFa
PMF | BIOLOŠKI ODSJEK | UNI-ZG

webmaster: Vanja N. Stamenkovic