fotogalerija u cvatu prodaja pitanja poveznice

 
     
O Vrtu
Povijest | O botaničkim vrtovima | Pravila ponašanja | Novosti | Radno vrijeme


 

Stjepan Spevec Antun Heinz Bohuslav Jiruš Viteslav Durchanek
 
Potrebu osnivanja botaničkog vrta u Zagrebu izrekao je 1876. tadašnji rektor Sveučilišta prof. S. Spevec, a ujedno je davao veliku podršku prof. B. Jirušu koji je nastojao da se ta zamisao provede u djelo. Profesor Jiruš je obavio mnoge predradove no 1886. vratio se u Prag.
Na katedri za botaniku naslije­dio ga je
prof. dr. A. Heinz, koji je 1889. od Kraljevske zemaljske vlade do­bio zadatak da izradi nacrt i uredi botanički vrt. Nacrt je izradio zajedno s nadvrtlarom V. Durchanekom. Godina 1889., kada je izrađen nacrt, smatra se godinom utemeljenja Botaničkog vrta, a prof. Heinz njegovim osnivačem.
 
Radovi na uređenju počeli su 1890. Tada je izgrađena vrtlarska kuća (danas zgrada ravnateljstva), a Vrt opasan drvenom ogradom koja je poslije zamijenjena uresnom, željeznom ogradom. Prvi zemljani radovi započeli su 1891., a prva sadnja 1892.
Vrt je izgrađen u tzv. pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama, a samo je cvjetni parter strogo simetričnih crta.
Godine 1911. u Botaničkom je vrtu izgrađen morski akvarij (danas ne postoji).
 

 

Izvorni nacrt Vrta iz 1889.

 
Od građevinskih objekata u Vrtu osim  staklenika postoji još i zgrada ravnateljstva u secesijskom stilu (nekadašnja vrtlarska kuća), zgrada Botaničkog zavoda (nekadašnji Fiziološki laboratorij), stari izložbeni paviljon (vrijedan, autentični objekt paviljonske arhitekture iz 1891.), javni zahod (primjer maloga komunalnog objekta s kraja prošlog stoljeća), započeta i nikad dovršena zgrada Botaničkog zavoda, staro spremište (također s kraja stoljeća), zgrada strojarnice Gradskog vodovoda (izgrađena tridesetih godina), fontana za pitku vodu, nadstrešnica za studente te mala vrtna sjenica (dobivena na dar za 100. obljetnicu).
 

''Klila'' (klijališta), oko 1900.

Staklenici, oko 1900.

 

Godine 1927. podignuta je hrvatska (kasnije nazvana krškom) biljnogeografska skupina. Osnovu je izradio naš poznati botaničar prof. I. Horvat. Na njoj su sađene autohtone vrste iz raznih krajeva Hrvatske. Do 1985. izgrađene su još i submediteranska,  sredozemna, alpska i zapadnoeuropska kamenjara.

 

U vrijeme osnutka Botanički vrt je zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta , a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine.
Samo nekoliko godina nakon osnutka, Botanički je vrt imao vrlo bogatu zbirku bilja. No tijekom vremena ona je zbog mnogih okolnosti znatno smanjena. Najsiromašnija bila je nakon Drugoga svjetskog rata, ali dolaskom stručne upraviteljice dr. Sale Ungar, u roku od nekoliko godina ponovno je obogaćena te brojčano postigla gotovo maksimum koji se mogao doseći s obzirom na površinu vrta.
 
Od značajnijih projekata u drugoj polovici prošlog stoljeća treba spomenuti izgradnju novog  staklenika  1985., obnovu željezne ograde i javnog zahoda (1986.), izgradnju nove kotlovnice za grijanje staklenika (1989.), izgradnju kupolastog staklenika zapadno od partera (1995.) te novog staklenika za prezimljavanje bilja (1996.). U posljednjih pet godina, zahvaljujući velikodušnim donacijama Grada Zagreba, Vrt se sve više obnavlja i uređuje. Od velike su važnosti projekti obnove fontane i pojedinih staklenika, izgradnje ograde od kovanog željeza na istočnom obodu Vrta, a posebice potpuna obnova izložbenog paviljona (radovi dovršeni 2007.)
 
Paviljon nakon premještanja u Vrt krajem 19. stoljeća Zapušten i oronuo krajem 20. stoljeća Nakon potpune obnove 2007. godine

 

Pripadnost Sveučilištu od samog početka odredila je Vrtu prvu i osnovnu namjenu da služi sveučilišnoj nastavi i znanstvenom radu iako je već i u ona davna vremena imao funkciju gradskog perivoja. Dapače, tada je to bio uvjet pod kojim mu je gradska općina dodijelila zemljište.

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture).

 

 


Copyright© 2007 Botanički vrt PMFa
PMF | BIOLOŠKI ODSJEK | UNI-ZG

webmaster: Vanja N. Stamenkovic