|
|
|
|
|
| |
|
|
|
O Vrtu |
|
Povijest
|
O botaničkim vrtovima |
Pravila ponašanja |
Novosti |
Radno vrijeme |
|
|
 |
 |
 |
 |
|
Stjepan Spevec |
Antun Heinz |
Bohuslav Jiruš |
Viteslav Durchanek |
|
|
Potrebu osnivanja botaničkog vrta
u Zagrebu
izrekao je 1876. tadašnji rektor Sveučilišta prof. S.
Spevec, a ujedno je davao veliku podršku prof. B.
Jirušu koji je nastojao da se ta zamisao provede u
djelo.
Profesor Jiruš je obavio mnoge predradove
no 1886. vratio se u Prag.
Na katedri za botaniku naslijedio ga je
prof.
dr. A. Heinz, koji je 1889. od
Kraljevske zemaljske vlade dobio zadatak da izradi nacrt
i uredi botanički vrt. Nacrt je izradio zajedno s
nadvrtlarom V. Durchanekom. Godina 1889.,
kada je izrađen nacrt, smatra se godinom utemeljenja
Botaničkog vrta, a prof. Heinz njegovim osnivačem. |
|
|
Radovi
na uređenju počeli su 1890. Tada je izgrađena vrtlarska
kuća (danas zgrada ravnateljstva), a Vrt opasan drvenom
ogradom koja je poslije zamijenjena uresnom, željeznom
ogradom. Prvi zemljani radovi započeli su 1891., a prva
sadnja 1892.
Vrt je izgrađen u tzv. pejzažnom stilu sa slobodnim
skupinama drveća i krivudavim stazama, a samo je cvjetni
parter strogo simetričnih crta.
Godine 1911. u Botaničkom je vrtu izgrađen
morski akvarij (danas ne postoji). |
|
|
 |
Izvorni nacrt Vrta iz 1889. |
|
| |
|
Od građevinskih
objekata u Vrtu osim staklenika postoji još i zgrada
ravnateljstva u secesijskom stilu (nekadašnja vrtlarska
kuća), zgrada Botaničkog zavoda (nekadašnji Fiziološki
laboratorij), stari izložbeni paviljon (vrijedan,
autentični objekt paviljonske arhitekture iz 1891.), javni
zahod (primjer maloga komunalnog objekta s kraja prošlog
stoljeća), započeta i nikad dovršena zgrada Botaničkog
zavoda, staro spremište (također s kraja stoljeća), zgrada
strojarnice Gradskog vodovoda (izgrađena tridesetih
godina), fontana za pitku vodu, nadstrešnica za studente
te mala vrtna sjenica (dobivena na dar za 100.
obljetnicu). |
| |
|
 |
 |
|
''Klila'' (klijališta), oko 1900. |
Staklenici, oko 1900. |
|
|
|
|
Godine 1927. podignuta
je hrvatska (kasnije nazvana krškom) biljnogeografska
skupina. Osnovu je izradio naš poznati botaničar prof. I.
Horvat. Na njoj su sađene autohtone vrste iz raznih
krajeva Hrvatske. Do 1985. izgrađene su još i
submediteranska, sredozemna, alpska i zapadnoeuropska
kamenjara. |
|
|
U
vrijeme osnutka Botanički vrt je zajedno s
Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao
Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog
(Filozofskog) fakulteta , a od 1946., zajedno s Botaničkim
zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te
godine.
Samo nekoliko godina nakon osnutka, Botanički je vrt imao
vrlo bogatu zbirku bilja. No tijekom vremena ona je zbog
mnogih okolnosti znatno smanjena. Najsiromašnija bila je
nakon Drugoga svjetskog rata, ali dolaskom stručne
upraviteljice dr. Sale Ungar, u roku od nekoliko godina
ponovno je obogaćena te brojčano postigla gotovo maksimum
koji se mogao doseći s obzirom na površinu vrta. |
| |
|
Od značajnijih
projekata u drugoj polovici prošlog stoljeća treba
spomenuti izgradnju novog staklenika 1985., obnovu
željezne ograde i javnog zahoda (1986.), izgradnju nove
kotlovnice za grijanje staklenika (1989.), izgradnju
kupolastog staklenika zapadno od partera (1995.) te novog
staklenika za prezimljavanje bilja (1996.). U posljednjih
pet godina, zahvaljujući velikodušnim donacijama Grada
Zagreba, Vrt se sve više obnavlja i uređuje. Od velike su
važnosti projekti obnove fontane i pojedinih staklenika,
izgradnje ograde od kovanog željeza na istočnom obodu
Vrta, a posebice potpuna obnova izložbenog paviljona
(radovi dovršeni 2007.) |
| |
 |
 |
 |
|
Paviljon nakon premještanja u Vrt krajem 19.
stoljeća |
Zapušten i oronuo krajem 20. stoljeća |
Nakon
potpune obnove 2007. godine |
|
|
|
|
Pripadnost Sveučilištu
od samog početka odredila
je Vrtu prvu i osnovnu namjenu da služi
sveučilišnoj nastavi i znanstvenom radu iako je već i u
ona davna vremena imao funkciju gradskog perivoja. Dapače,
tada je to bio uvjet pod kojim mu je gradska općina
dodijelila zemljište.
Zbog svoje velike
obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te
sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku,
Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen
kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne
arhitekture).
|
| |
|
|
