fotogalerija u cvatu prodaja pitanja poveznice

 

 

1000 ždralova za Japan

U srijedu, 20. travnja 2011. u 14.30 h, u Botaničkom vrtu Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu održali smo malenu svečanost postavljanja 1000 ždralova na stabla ukrasnih japanskih trešanja, u znak suosjećanja s japanskim narodom nakon nedavnih kataklizmičkih događaja u toj zemlji. Događaj smo organizirali u suradnji s učenicima obližnje osnovne škole 'Ivana Gundulića', koji su zaslužni za izradu većine origami-ptica. Svečanost su svojim prisustvom uveličali i japanski veleposlanik u RH, Njegova Ekscelencija Yoshio Tamura sa suprugom.

Slijedi kratki tekst s informativne ploče postavljene uz trešnjina stabla okićena ždralovima:

 

千羽鶴 'Senbazuru'   TISUĆU ORIGAMI ŽDRALOVA

 

Mnogi učenici osnovnih i srednjih škola diljem svijeta, pa i oni iz Hrvatske (u organizaciji Hrvatsko-japanskog društva) svake godine izrađuju SENBAZURU – tisuću origami ždralova nanizanih u lance, te ih šalju u Park Mira u japanskom gradu Hirošima, gdje se nalazi Spomenik dječjeg mira. Statua spomenika prikazuje djevojčicu Sadako Sasaki uzdignutih ruku u kojima nosi velikog, zlatnog ždrala. Sadako je umrla 1955. od leukemije u dobi od samo 12 godina, koja je bila posljedica zračenja stravične atomske bombe, prve od dvije koje su Sjedinjene Američke Države 1945. bacile na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki. Tijekom boravka u bolnici, Sadako je posjetila jezina najbolja prijateljica te joj od papira zlatne boje izradila i poklonila origami pticu ždrala, ispričavši joj legendu prema kojoj ždral – japansko mistično i sveto biće – osobi koja izradi tisuću takvih ptica ispunjava želju. Sadako je, unatoč teškoj i iscrpljujućoj bolesti, marljivo izrađivala origami ždralove u čvrstoj vjeri da će sustići čarobnu brojku kako bi joj se ispunila skromna želja – da pobijedi bolest. Nažalost, uspjela je izraditi 644 ptice. Ostale su izradili njezini prijatelji te ih položili u njen grob. Djeca su nakon smrti svoje prijateljice i kolegice u svojim pismima obznanila priču o Sadakinoj hrabrosti i nadi, te sakupila novac za podizanje Memorijalnog spomenika mira. Podno spomenika ispisane su riječi: 'Ovo je naš vapaj. Ovo je naša molitva. Mir u svijetu'. Tako je senbazuru, nekoć tradicionalni izraz dobrih želja, sreće i prosperiteta, obično dar mladencima ili novorođenčetu, postao nešto mnogo više – svjetski simbol mira, hrabrosti, nade i vjere u sretnu budućnost, osobito u veselo djetinjstvo koje neće biti uništeno patnjama izazvanim ratovima.

Bezbroj senbazuru-a krasi Park Mira u japanskom gradu Hirošimi i zaziva molitve i želje djece diljem svijeta. U Japan je i ove, kao i prethodnih godina, poslan senbazuru kojega su izradili učenici hrvatskih škola!

Senbadsuru in Hiroshima Peace Memorial

Ovaj senbazuru izradile su vrijedne ruke učenika obližnje OŠ 'Ivana Gundulića', većinom iz nižih razreda. Njime se prisjećamo hrabre Sadako i odajemo počast žrtvama pogubnog potresa koji je pogodio sjeverozapad Japana sredinom ožujka 2011.

Origami ptice izrađene su od bijelih i ružičastih papira te zamjenjuju prekrasne cvjetove kultivara tokijskih trešanja (Cerasus × yedoensis 'Somei Yoshino'), koje je naš botanički vrt 1998. dobio na dar od 'Udruge trešnjina stabla Sakurandai' iz Japana.

ŽDRALOVE PREPUŠTAMO SUNCU, KIŠI I VJETRU KOJI ĆE VREMENOM NAČETI PAPIR TE ĆE PTICE POLAGANO NESTAJATI, OTPUŠTAJUĆI POLAGANO NAŠE MOLITVE I ŽELJE.

 

Sakura - trešnjin cvijet ()

Gotovo 13 stoljeća stara je japanska tradicija uživanja i blagovanja pod rascvjetalim stablom trešnje (tzv. 'hanami'), kojem su do danas posvećeni mnogi stihovi, priče te umjetnički prikazi kistom ili svilenim koncem. U travnju diljem Japana cvjetaju bezbrojna stabla više od 200 različitih kultivara ukrasnih trešanja (od kojih je najpopularniji upravo kultivar tokijske trešnje 'Somei Yoshino' koji se nalazi pred vama), a mnoštvo ljudi posjećuje parkove i vrtove u gradovima i uz budistička svetišta kako bi uživali u spektakularnim prizorima. Raskošni cvjetovi japanskih trešanja kratkog su vijeka i simboliziraju prolaznost ljepote i krug života.

 

 

 

 

                                
Vanja Stamenković, 2011.


Copyright© 2007 Botanički vrt PMFa
PMF | BIOLOŠKI ODSJEK | UNI-ZG

webmaster: Vanja N. Stamenkovic